Osnovna škola "Grigor Vitez" Sveti Ivan Žabno

Učenici petih razreda 23.5.2023. uputili su se na terensku nastavu u Hrvatsko zagorje. Posjetili su marijansko svetište Mariju Bistricu, spomenik Lijepoj našoj u Zelenjaku, etno- selo Kumrovec te Muzej krapinskih neandertalaca i nalazište Hušnjakovo brdo. (...)

Učiteljice Glazbene kulture, Likovne kulture i Povijesti te vjeroučitelj proveli su učenike kroz Hrvatsko zagorje i pripremili za njih zanimljive zadatke, listiće i radionicu.

Počitajte učenička promišljanja i dojmove o tome što su vidjeli i naučili na terenskoj nastavi:

MARIJANSKO SVETIŠTE MARIJA BISTRICA

“Baš mi je predivno ovdje na Mariji Bistrici. Lijep mi je kip Majke Božje Bistričke koji je drven i crne boje. Zanimljivo je da nije ukrašen zlatom. Jednostavan je, a tako uzvišen.” (Lucija M.)

“Naučio sam da je 1998. svetište posjetio papa Ivan Pavao II. te je tada proglasio blaženim kardinala Alojzija Stepinca.” (Matias)

“Zanimljivo mi je bilo čitati zahvale na mramornim pločama koje su vjernici postavili u znak zahvale Majci Božjoj za čudesna ozdravljenja koja su se ovdje dogodila.” (Leila)

“Stvarno je čudesan ovaj kip Majke Božje Bistričke koji je preživio požare i napade Osmanlija. Otkriven je u 17.st.” (Sara)

ZELENJAK

“Znala sam da je pjesmu Horvatska domovina napisao 1835. Antun Mihanović te da je četiri kitice 1848. uglazbio Josip Runjanin. No nisam znala da je to prvo bila popularna popijevka koja će tek 1891. biti prvi puta izvedena kao hrvatska himna prigodom izložbe Hrvatsko-slavonskoga gospodarskog društva u Zagrebu pod nazivom Lijepa naša.” (Nika)

“Ljepota prirode u Zelenjaku koji se smjestio uz rijeku Sutlu iznad koje se uzdiže Cesargradska gora inspirirala je Antuna Mihanovića da napiše pjesmu “Horvatska domovina. Nije ni čudno. Hrvatsko zagorje i Zelenjak su baš lijepi i nadahnjujući” (Lorena L.)

ETNO- SELO KUMROVEC

“Prikaz zagorskog sela s početka 20. st. je baš zanimljiv. Kućice su malene i drvene, sve se radilo ručno, nije bilo struje ni mobitela. Čini mi se da je život tada bio puno teži.” (Stjepan)

“Najviše mi se vidjela vatrogasna kuća. Kuće su bile drvene, krovovi slamnati, a svjetlost se dobivala od svijeća, petrolejki i voštanica. Sigurno je bilo mnogo požara koje su gasili hrabri vatrogasci.” (Lucian)

“Stari kovač nam je pokazao kovačnicu i sve alate u njoj. Za nas je uz pomoć čekića i nakovnja izradio potkovu za sreću. Rekao nam je da su prije konje potkivali i ljetnim i zimskim potkovama. Život kovača bio je jako težak.” (Franko)

“Najslađa kuća mi je bila kuća medičara prepuna licitarskih srca i medenjaka. Mogla sam zamisliti kako momak svojoj dragoj poklanja licitarsko srce te kako se njezini obrazi zbog toga rumene.” (Jelena)

“Saznala sam da su se majstori izrade igračaka zvali žveglari. Oni su izrađivali drvene igračke šarenih boja. Frulice (pišćalke), krevetiće i ormariće za lutkice, konjiće, leptiriće na kotačima uvrštene su na UNESCO-ov popis nematerijalne kulturne baštine.” (Ena K.)

“Jeste li znali da su češljari izrađivali češljeve (ali i nakit, ogrlice, naušnice, narukvice, ukosnice, prstene, trzalice, privjeske i broševe) od rogova goveda (krava i bikova)? (Boris)

Muzej krapinskih neandertalaca i nalazište Hušnjakovo brdo.

“Baš je bilo zanimljvo proći kroz prošlost planeta Zemlje, od njezinog nastanka do razvoja života na njoj. Bio je to dug proces. Svemir je nastao “Veliki praskom” prije 13,8 milijardi godina, Zemlja se kao planet oblikovala prije 4,5 milijardi godina, a prva čovjekolika bića pojavila su se prije 4 milijuna godina, dok se današnji čovjek (homo sapiens) pojavio prije 200 000 godina.” (Drago)

“Najnovija znanstvena istraživanja ukazuju na to da svemir miriši po malinama!!! Kemijski sastav svemira sličan je kemijskom sastavu malina. COOL!!” (Petra)

“Dragutin Gorjanović Kramberger bio je vrlo dobar učenik, a danas je poznat u cijelom svijetu kao znanstvenik i proučavatelj krapinskih neandertalaca. Mama, vidiš da ne moram imati baš sve petice!” (Petar)

“Načila sam da neandertalac nije bio divljak. Živio je u skupinama u kojima su zajedno lovili, brinuli se jedni o drugima, učili jedni od drugih i žalovali za mrtvima.” (Ena Nj.)

“Neandertalac je bolovao od većine bolesti od kojih boluje i današnji čovjek (kostobolje, zubobolje, grlobolje, uhobolje, upale pluća i skleroze... ) Nisu ih znali liječiti te im je životni vijek bio kratak, oko 40 godina.” (Tena)

“Zanimljiv je bio jelovnik krapinskih nendertalaca. Hranili su se mesom životinja, a najviše su voljeli papati nosoroge, jelene, medvjede, pragoveda i mamute. I to pečene!” (Doroteja)

Učenici su lijepo proveli dan, mnogo su vidjeli i naučili, zabavili se, plesali, pjevali, družili se, šetali među krošnjama i upijali ljepote Hrvatskog zagorja.

Medijska grupa

Učenici petih razreda 23.5.2023. uputili su se na terensku nastavu u Hrvatsko zagorje. Posjetili su marijansko svetište Mariju Bistricu, spomenik Lijepoj našoj u Zelenjaku, etno- selo Kumrovec te Muzej krapinskih neandertalaca i nalazište Hušnjakovo brdo. (...)

Učiteljice Glazbene kulture, Likovne kulture i Povijesti te vjeroučitelj proveli su učenike kroz Hrvatsko zagorje i pripremili za njih zanimljive zadatke, listiće i radionicu.

Počitajte učenička promišljanja i dojmove o tome što su vidjeli i naučili na terenskoj nastavi:

MARIJANSKO SVETIŠTE MARIJA BISTRICA

“Baš mi je predivno ovdje na Mariji Bistrici. Lijep mi je kip Majke Božje Bistričke koji je drven i crne boje. Zanimljivo je da nije ukrašen zlatom. Jednostavan je, a tako uzvišen.” (Lucija M.)

“Naučio sam da je 1998. svetište posjetio papa Ivan Pavao II. te je tada proglasio blaženim kardinala Alojzija Stepinca.” (Matias)

“Zanimljivo mi je bilo čitati zahvale na mramornim pločama koje su vjernici postavili u znak zahvale Majci Božjoj za čudesna ozdravljenja koja su se ovdje dogodila.” (Leila)

“Stvarno je čudesan ovaj kip Majke Božje Bistričke koji je preživio požare i napade Osmanlija. Otkriven je u 17.st.” (Sara)

ZELENJAK

“Znala sam da je pjesmu Horvatska domovina napisao 1835. Antun Mihanović te da je četiri kitice 1848. uglazbio Josip Runjanin. No nisam znala da je to prvo bila popularna popijevka koja će tek 1891. biti prvi puta izvedena kao hrvatska himna prigodom izložbe Hrvatsko-slavonskoga gospodarskog društva u Zagrebu pod nazivom Lijepa naša.” (Nika)

“Ljepota prirode u Zelenjaku koji se smjestio uz rijeku Sutlu iznad koje se uzdiže Cesargradska gora inspirirala je Antuna Mihanovića da napiše pjesmu “Horvatska domovina. Nije ni čudno. Hrvatsko zagorje i Zelenjak su baš lijepi i nadahnjujući” (Lorena L.)

ETNO- SELO KUMROVEC

“Prikaz zagorskog sela s početka 20. st. je baš zanimljiv. Kućice su malene i drvene, sve se radilo ručno, nije bilo struje ni mobitela. Čini mi se da je život tada bio puno teži.” (Stjepan)

“Najviše mi se vidjela vatrogasna kuća. Kuće su bile drvene, krovovi slamnati, a svjetlost se dobivala od svijeća, petrolejki i voštanica. Sigurno je bilo mnogo požara koje su gasili hrabri vatrogasci.” (Lucian)

“Stari kovač nam je pokazao kovačnicu i sve alate u njoj. Za nas je uz pomoć čekića i nakovnja izradio potkovu za sreću. Rekao nam je da su prije konje potkivali i ljetnim i zimskim potkovama. Život kovača bio je jako težak.” (Franko)

“Najslađa kuća mi je bila kuća medičara prepuna licitarskih srca i medenjaka. Mogla sam zamisliti kako momak svojoj dragoj poklanja licitarsko srce te kako se njezini obrazi zbog toga rumene.” (Jelena)

“Saznala sam da su se majstori izrade igračaka zvali žveglari. Oni su izrađivali drvene igračke šarenih boja. Frulice (pišćalke), krevetiće i ormariće za lutkice, konjiće, leptiriće na kotačima uvrštene su na UNESCO-ov popis nematerijalne kulturne baštine.” (Ena K.)

“Jeste li znali da su češljari izrađivali češljeve (ali i nakit, ogrlice, naušnice, narukvice, ukosnice, prstene, trzalice, privjeske i broševe) od rogova goveda (krava i bikova)? (Boris)

Muzej krapinskih neandertalaca i nalazište Hušnjakovo brdo.

“Baš je bilo zanimljvo proći kroz prošlost planeta Zemlje, od njezinog nastanka do razvoja života na njoj. Bio je to dug proces. Svemir je nastao “Veliki praskom” prije 13,8 milijardi godina, Zemlja se kao planet oblikovala prije 4,5 milijardi godina, a prva čovjekolika bića pojavila su se prije 4 milijuna godina, dok se današnji čovjek (homo sapiens) pojavio prije 200 000 godina.” (Drago)

“Najnovija znanstvena istraživanja ukazuju na to da svemir miriši po malinama!!! Kemijski sastav svemira sličan je kemijskom sastavu malina. COOL!!” (Petra)

“Dragutin Gorjanović Kramberger bio je vrlo dobar učenik, a danas je poznat u cijelom svijetu kao znanstvenik i proučavatelj krapinskih neandertalaca. Mama, vidiš da ne moram imati baš sve petice!” (Petar)

“Načila sam da neandertalac nije bio divljak. Živio je u skupinama u kojima su zajedno lovili, brinuli se jedni o drugima, učili jedni od drugih i žalovali za mrtvima.” (Ena Nj.)

“Neandertalac je bolovao od većine bolesti od kojih boluje i današnji čovjek (kostobolje, zubobolje, grlobolje, uhobolje, upale pluća i skleroze... ) Nisu ih znali liječiti te im je životni vijek bio kratak, oko 40 godina.” (Tena)

“Zanimljiv je bio jelovnik krapinskih nendertalaca. Hranili su se mesom životinja, a najviše su voljeli papati nosoroge, jelene, medvjede, pragoveda i mamute. I to pečene!” (Doroteja)

Učenici su lijepo proveli dan, mnogo su vidjeli i naučili, zabavili se, plesali, pjevali, družili se, šetali među krošnjama i upijali ljepote Hrvatskog zagorja.

Medijska grupa