« Svibanj 2024 » | ||||||
Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
29 | 30 | 1 | 2 | 3 | 4 | 5 |
6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 |
13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 |
20 | 21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 |
27 | 28 | 29 | 30 | 31 | 1 | 2 |
3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 |
Istaknuti Matošev sljedbenik, veoma darovit i marljiv. Napisao mnogo s obzirom na desetak godina intenzivnog književnog stvaranja. Sigurno bi dosegao još više književne domete da ga nije zadesila tragična smrt početkom Prvoga svjetskoga rata, 26. listopada 1914. na bojišnici u Srbiji u 27. godini života.
Fran Galović rođen 20. srpnja 1887. u Peterancu kraj Koprivnice. Bio je profesor hrvatskoga jezika i klasične filologije. Ipak, on je prije svega pjesnik, sanjar, mistik zaljubljen u svoj zavičaj i njegovu riječ. Pjesnički stvara od svoje šesnaeste godine. Suradnik je različitih časopisa, nastavlja književnim kritikama, pripovijestima (Začarano ogledalo i dr.) te mnogim dramama. Pred kraj svoga kratkoga života stvorio je doduše nedovršenu zbirku pjesama Z mojih bregov na svom zavičajnom dijalektu, podravskoj kajkavštini s osobitostima peteranečkog govora. Sam ističe da "Najvoli boraviti dane u vinogradu oca svojega, ne čitajući novina i ne pjevajući pjesama." Upravo u tom vinogradu nastaje ova zbirka koja je ne samo jedna od najljepših zbirki dijalektalne već i moderne hrvatske poezije. Nju će Miroslav Krleža objaviti jedanaest godina nakon njegove smrti, 1925. u Književnoj republici. Galović je planirao napisati trideset, a napisao je dvadeset i dvije poetske minijature tih davnih ljetnih praznika 1913. i 1914. godine. U njoj se prožimaju osjećaji neumitne prolaznosti i nemogućnosti dostizanje sreće. Afirmirajući u ovoj zbirci svoj zavičajni kajkavski izričaj potvrdio je da je "dijalekt jezik majke i majka jezika".
Ovom pjesniku "prostrijeljena srca" 28. 10. 2014. g. povodom njegove 100. obljetnice smrti održan je recital pjesama iz zbirke Z mojih bregov te predstavljen njegov lik i djelo. Učenici 7. b razreda OŠ "Grigor Vitez"Sveti Ivan Žabno, koji još čuju i govore kajkavskim dijalektom u prigorskim selima gdje žive, počastili su nas svojom izvedbom. Oni i njihov mladi profesor Tomislav Hrebak pripremili su sat posvećen Galoviću. Nakon mnogo godina učenici sedmih i osmih razreda ove škole slušali su cijeli školski sat pjesničku riječ na kajkavskom dijalektu. Izvođači su predstavili zbirku Z mojih bregov i krasnoslovili više od polovice pjesama iz nje. Ostvaren je doživljaj ljepote bez obzira na melankoliju zbog prolaznosti života i slutnje smrti koja je uskoro zadesila pjesnika. Osjećao se miris grožđa, odzvanjao je pjev crn-bel, čula se pjesma jesenskog vjetra, naslućivao se odlazak lastavica... Boje, mirisi i zvukovi vratili su nas u djetinjstvo pa se osjetila sjeta nakon pjesme Mesečina i pjesnikova razgovora s kestenom u noći. Recital je završio uglazbljenom Galovićevom pjesmom Crn-bel. Bogatstvu i sadržaju programa doprinijele su i ilustracije nekih njegovi pjesama. I to su radovi učenika ovoga razreda koje je ukrasila i postavila na pano učiteljica likovne kulture Ivančica Podhraški. Žutilo jesenskih listova i ilustracije zaokružile su sat prisjećanja na velikog pjesnika povodom 100. obljetnice njegove tragične smrti. Na kraju je školski knjižničar pokazao osim zbirke Z mojih bregov i Hrvatsku mladu liriku iz 1914. u kojoj je devet Galovićevih pjesama. Ova zbirka je izišla nekoliko mjeseci prije tog kobnoga 26. listopada 1914. kad je pisao prijatelju Milanu Ogrizoviću "Čovjek bi čisto volio umrijeti u ovako sunčan dan". I tog sunčanog dana puščana kugla prostrijelila mu je srce. Upravo će ga Milan Ogrizović prozvati "pjesnikom i zastavnikom prostrijeljena srca". Sat druženja s njim i njegovom poezijom pokazao je da njegova pjesnička riječ veoma živa i aktualna.
Jerko Barišić OŠ "Grigor Vitez" Sveti Ivan Žabno